4. Izložbeni prostor

U četvrtoj cjelini Sovilj predstavlja u obliku skulpture i nakita dvanaest olimpskih bogova i božica koji se sa svojim jedinstvenim i prepoznatljivim atributima često pojavljuju u mitovima kao najvažniji i najmoćniji božanski entiteti te simbolički personificiraju različite aspekte ljudske intime, društvenosti i prirode (Zeus, Hera, Posejdon, Demetra, Atena, Apolon, Artemida, Ares, Afrodita, Hefest, Hermes i Dionizije).

Spajanjem više stilova i vlastitim maštovitim interpretacijama autor obogaćuje umjetnički doživljaj bogova, heroja i drugih mitoloških bića, koje, naglašavajući njihovu univerzalnost te simboličku i kulturnu važnost u suvremenom kontekstu, inkarnira u skladu sa svojom umjetničkom vizijom, kreativnom perspektivom i porukama koje želi prenijeti, među kojima valja osobito izdvojiti one u vezi s moći i autoritetom, njihovom zlouporabom, nepravdama u slučaju njihove koncentracije, ograničenošću moći, vlasti i političkog utjecaja te raskorakom između vrijednosti prikazanih u mitovima i suvremenih društvenih vrijednosti, koje su često materijalne i konzumerističke prirode. Upozorava na destruktivan odnos prema prirodi i njegove ekološke posljedice te važnost kulturnih nasljeđa i raznolikosti.

Za svako božanstvo umjetnik je izradio postament u obliku tolosa, svetog hrama u antičkoj Grčkoj, kojim naglašava, s jedne strane, univerzalnu svetost i važnost tih božanstava u smislu kolektivnog iskustva ljudi te, s druge strane, individualnu ulogu antičkih estetskih načela u razvoju svojeg vizualnog talenta.